adj., a katonda.
akalogojjo, akazoolezoole.
v., okulagula, okulenga.
okuwonya, okulokola; (hand over) obuwaayo.
omufumu, kizuuzi.
obulokozi, obulokovu.
obwakatonda.
okulimba, okukuusakuusa, okugobyagobya.
okwawukana, okwawula; (in arithmetic) okutikkula, okugaba; (partition) ekisenge; (part) ekitundu, ekitongole.
n., amataba.
okugattululwa mubufumbo.
v., okulagira.
okusamwa ssamwa, okulaa laasa, okumyamyansa; be divulged, oku ggya. v
empisa.
ka mmunguluze, kantoo looze.
lalu.
okukola, okugira; (finish) okumala; (cheat) okuseera; (do again) okuddiramu.
okumenya, okwabya.
teefu, gonvu, wombeefu; be d., okufugika, okugonda.
ddaimoni.
obuteefu, obugonvu.
okutegeeza, okunnyonnyola.
omusawo, ddekitaali, ddokita.
wail, mourn, weep; suffer; have no place to go, be homeless.
okugaana.
okuyigiriza.
teefu, gonvu.
olupapula, ebbaluwa.
empuku.
n., olukwe.
okugaana.
v., okwewoma, okwebengula, okutebukanya, bkwebalankanya.
wail; suffer; be destitute; be homeless, have no place to go.
be (a request), okwekongola.
okwambula; (hat) okutikkula.
erinnya; (sect) eki tundu.
embwa.
okulanga, okuwawaabira, okuseekeeta, okumemeka.
okulunda.
ziivu; vide enzigotta; d. person, empunyiwunyi; be d. (as darkness), okukwata; (as forest), okuziyira, okuggumira, okukakala.
a mputtu, nywevu.
etc. cf. omudaalitnbi.
okugaana; d. oneself, okw ezira, okwegaanyisa, okwesiriba; d. guilt, okwegaana, okwekanga biriza.
ebikolwa.
okugenda, okwegendera, okuvaayo.
ekirabo.
okuwakankula.
naku.
okwesiga.
omusiru; vide simpleton,
edging); bind, place an edge on (an article of clothing), cf. -dalize, eddalizi, omu- dalizo.
omuwereza.
amatwale.
be, okwerimba.
n., omuweereza, omuddu, omuzaana.
be casual, treat matters lightly; banter, joke. cf. amadalya.
okukuba ekifaananyi kya. . . .
ennyumba, enju.
okunakuwala.
okufuga.
e- adv. long ago, in former times; (with a future verb) in the future, eddako. a short time ago; (with a future verb) later on, in a short time, afterwards, edda n'edda lyonna, always (only with the past). Edda n'edda lyonna wali oli ludda wa? Where were you all that time? Tulibiraba edda. We will see them in the distant future. Tunaagenda edda. We will be going later on (in the near future).
okuyiwa (ekyalo).
obufuge, obukulu.
nzize) v.i. return, come back; go back; go; come up (of crops); take effect (of medicine), kudda mu mbeera, to return to normal, kudda mu maziga, to burst into tears; kudda mu ddiiro, to do a job over (because it was poorly done the first time); to dance again, kudda ngulu, to regain consciousness; to wake up. kudda buto, to become childish, enter one's second childhood (see buto for additional meanings). kudda ku mabbali, to stand aside, kudda mu bi- gere bya..., to follow in the footsteps of, succeed. Tayinza kudda awo kumala bi- seera bye. He can't just stand around and waste his time, abanlu abatalina kadda eri mumwa, people who have nothing to eat, lit. who do not have (a little thing, kantu implied) which returns to the lip. Emmere ezze. The food has been vomited up or The crops have come up.
okugoba.
okujooga, okufuga n'a maanyi.
n., omusingo; (sediment) obukyu.
ettwale.