eggwanika.
nene; a very large thing, lugomera.
eddookooli.
ndasizza) v.tr. shoot (an arrow); hit (with an arrow); fire (a shot, a gun); flick, flick away (with the finger); kick with the back legs (of a locust), okulasa eki- faananyi, to take a photograph, okulasa emboozi, to converse, okulasa entula, to press ntula fruit to make the seeds come out. okulasa akasolya, to bend the reeds of a roof to the frame (in building a house).
ndasanye) v.i. speak loudly, shout; make a lot of noise; quarrel. cf. akalasano, endasano.
egombi, gwagwa; be l., okwegomba.
obwegombi, obugwagwa.
etc.; shoot/fire with/using. cf. kalasamayanzi, ekiraso, omulasi.
omuwala.
adj., a luvannyuma, a nkomerero; be l., okusemba, okukomerera(yo).
v., okumala, okuwangaala, okwesibira.
oluvannyuma, ekyenkomerero.
olulere, olukoba.
adj. (deceased), nguli, omugenzi.
be, okulwa; vide okukeerera, okukeerererwa, okwekunya; make l., okulwisa.
adv., kikekeezi, kibundugulu.
amasanda.
n., ejjovu.
v.i., okubira ekyovu.
Olulattini.
ekiyigo, mugwanya, ekyo looni, akasenge ( = primarily reed enclosure).
take no notice; be carefree/unconcerned.
a luvannyuma.
munnakuzino, kampegaano.
v., okuseka, okumwenyereketa, okukuba embeekuulo, okumwetuka, okutema akalali, okutyetyemuka; vide akakule, kimwege. laughter, enseko, akalali.
v., okugolomola.
v.tr., okunaaza.
give, okugabangula.
etteeka; (custom), empisa; (Jewish) Ttawuleeti; make a l., okuteeka etteeka.
sound (of drums); sound an alarm. Ennpma ezirawa ezo zaaki? What are those drums beating for? Ebigambo bikira ejinoma okulawa. (prov.) Words travel more quickly than the sound of drums.
ndawunye) v.i. [from Eng. round] patrol, make one's rounds, cf. omulawunyi.
ow'amateeka.
lebevu; (lazy) gayaavu.
okuteeka. l. aside, okutereka. l. eggs, okubiika. l. on top of, okubambika. l. hold of, okukwata. l. a table, okutandiika emmeeza, l. waste, okuzikiriza. l. mats, etc., okwala. l. under one's head, okwezizika.
to sound a drum, okulaya enduulu, to sound an alarm.
omugigi, omuko.
be prevented; be sworn.
q.v. under laga.
n'obugayaavu.
ndazimye) v.i. make a long journey.
obugayaavu.
gayaavu; be l., okugayaala, okunaanya, okuleeya.
n., essasi; l. pencil, ekkalaamuenkalu.
v., okukulembera, okuluŋŋamya; l. good life, okuyisa obuluugi. leader, omukulu; (guide) omusaale, omukulembeze.
ekikoola, eddagala; (of plantains) olulagala, omukumbu; (dried) essanja; (of book) olupapula, omuko; l. bud, omuziŋŋoonyo, omubumbu.
a malagala mangi.
make a, okulagaana endagaano.
v., okutonnya, okubiririra; (cork, stopper) okuzibukuka.
v., okwesigama, okwesimba ggiriza, okwesiira, okwerimba, okwekkaatiriza; (slant) okwesulika, okugonyoka.
adj., kovvu; become l., okukogga; make l., okukozza.
obukovvu.
okubuuka, okulaliira, okuwalala, okucoppacoppa; l. up, okubattuka.
play, okuzannya omuza nnyo ogw'okuwalampa abantu.
okuyiga; l. by heart (parrotwise), okukwata bukusu; l. how to do, okumanya.
gezi, yigiriize.
omuyigirizwa, omusomi.
amagezi
obwesengeze.
omugwa, olukoba.
singa obutono; in the least, n'akatono; vide ka,
n., eddiba.
olukusa.
v.i., okugenda. take one's l., okusiibula. take French l., okwewungula. l. off, okwerekereza, okulekeraawo, okukoma, okunnyuka; vide okumaamuka, okusekula.
v.tr., okuleka, okusigaza; (bequeath) okulaama.
n., okizimbulukusi.
v., okuzimbulukusa; be leavened, okuzimbulukuka.
vide leaf; put forth l., okw anya; fallen l., ekikunkumusi.
ebisige, ebisigaddewo, eki kamulo, obukunkumuka.