e- no plur. (li/ma) trust, trustworthiness, reliability, ow'essimba, a reliable person.
e- no plur. (li/ma) dignity; grace, mu ngeri y'essimbo, in a dignified way. omuntu ow'essimbo, a dignified person, okutambuza essimbo, to walk in a dignified manner, okuzinyisa essimbo, to dance gracefully.
e- (n/n) CSu>.,Pers. ] telephone; telephone call; telegram, wire, okukuba essimu, to telephone; to send a wire, essimu empandiike or essimu ey'omu ngalo, telegram, ennamba y'essimu, telephone number.
e- (li/ma) swell, breaker (on the sea); undulation, cf. singisira.
e- (li/ma) large kkobe (fruit of the mukobe, q.v.).
e- (li/ma) church; place of worship. cf. Isinga, sinza.
e- (li/ma) stress, emphasis; special attention. Buli ggwanga liteekwa okussa essira ku kuyigiriza abantu abakulu. Every nation should stress adult education. Ba- taddeko essira okutumbula eby okulima. They have put emphasis on the development of agriculture.
e- (n/n) [Eng.] shilling.
e- (li/ma) tomb/burying place of a Kabaka. cf. Busiro.
sso. What a liar you are! Ng'oyambadde, sso. My, you are well dressed.
e- (li/ma) place where bananas are crushed for the purpose of making beer; brewery, .essogolero ly'omwenge, brewery. cf. sogola.
e- (n/n) [Eng.] socks, pair of socks.
e- (n/n) corkscrew, cf. sokoola.
e- (li/ma) school, cf. soma, somera.
e- (li/ma) chapter (of a book), cf. soma.
e- (li/ma) canine tooth, cf. songa.
e- (li/ma) shell, hard covering of a tortoise/snail, etc. amasonko ag'enfudu, tortoise shells, cf. enkoonamasonko.
bulbul, cf. kisosolye.
e- (li/ma) grass, enju y'essubi, thatched house, kukubya ssubi, to excel (a person in doing something), Abaana abawala abalenzi abamu baabakubizza ssubi mu kudduka. The girls excelled some of the boys in running, cf. akasubi, ^eki- subi, olusubi, omusubi, ensubi.
e- (li/ma) mason wasp, kwe- tala nga ssukkamugga, to fuss about, flutter around, busy oneself \ sometimes with the implication of futility or irritation to other people), cf. sukka, omugga. See also- bbumbuzzi.
e- no plur. (li/ma) impudence, insolence, cf. sukumbula.
e- no plur. (li/ma) impudence, insolence.
e- (li/ma) essundiro ly'amafuta, gasoline/petrol station, cf. sunda.
e- (li/ma) swelling, excrescence, knot (e.g., on a tree), cf. akasunduba.
e- no plur. (li/ma) great fury/wrath/ anger, cf. sunguwala.
ebya ssungulubeebe, unfounded/untrue/ baseless statements.
e- (li/ma) leaves of the pumpkin/ gourd vine used as food.
e- (li/ma) essunsuliro lya ppamba, cotton ginnery, cf. sunsula.
e- (li/ma) hope; expectation, oku- ggwaamu essuubi, to lose hope, despair. cf. suubira.
e- (n/n or li/ma) sheet; large straight piece of cloth worn as a garment.
e- (n/n) [Sio.,/4r.] chapter, relig. chapter of the Koran.
e- (li/ma) sponge for washing a dead body, mwenge gwa ssuumwa, beer drunk after a burial, cf. ekisuumwa.
okufumita, okufumita bukwata.
omuggo.
v.i., okuzunga, okutagatta, okujenjeera, okutagalimba.
v.tr., okusamaaliriza; be staggered, okutunula mpwangali; okusamaalirira.
n., enzimire.
n., akamogo, ekko, ebbala, ekibambya.
v., okwonoona.
longoofu, tukuvu.
amadaala.
n., omuti, enkondo.
v., okukuba zzaala.
adj., kadde, rel. form, suzeewo.
adv. (of smell), bulaala.
obukadde.
n. (of flower), ekiti, akati; (of maize) ekisoolisooli; vide ekikolo komba.
v. (in hunting), okwekobya, okusooba.
a maanyi, a ggume.
amaanyi, e'ggume.
v., okunaanaagira, okubujjabujja.
omunaanaagize.
n. (postage), sitampu.
v., okusamba, okusambirira.
okusaasaana, okudduka.
okuziyiza omusaayi, okukaza omusaayi.
adj., esigwa.
v.i., okuyimirira. s. up, okugolokoka, okuyimuka. s. fast, okunywera, okugumiikiriza. s. on head, okwefuula, okwesimba nnakakongo, okusimba omutwe, okwevuunika. s. on tiptoe, okukangalala.
v.tr. (put up with), okugumiikiriza, okusobola.
n., ebendera.
adj., kulu, a bulijjo.
emmunyeenye, nnabaliwo, kibonoomu.
v., okwekaliriza amaaso, okutunula kimaka, okutunula oluusooso, okusamaalirira, okwetunuza.
adv., bukunyegere.
omunyuli, enkwenge.
n. (origin), ensibuko.
v.i., okwekanga, okwegugumula; (on a journey) okusitula.