a kikuuma.
olubuto, enda.
n., ejjinja; vide ekisibosibo.
adj., a mayinja.
v., okukuba amayinja; vide enkwangu.
entebe.
okukootakoota, okuvuunama, okukutama; vide okubendabenda, okusensera.
v.i., okukoma, okwesittala, okusikattira; (remain) okubebra, okutuula; (rest) okuwummula; (of watch) okusirika.
v.tr., okuziyiza; (leak) okukuutiza; (close) okuziba; be stopped, okuziba, okuzibikira; (ears) okuvumbeera, okuzindaala.
n. (point of stopping), amakoma
ekiziyiza.
ekizibikira.
n., eggwanika.
v., okutereka.
two, kalinaabiri.
enkoonamasonko, ennundansige, ensombabyuma.
kibuyaga, enkuba,
okuboggola, okuyomba, okukalamuka.
olugero, olufumo; vide lie.
gevvu; vide lubasi; get s., okugejja.
obugevvu, ebbuto.
okutereka.
okusemba.
omusembi.
vide okulandiza.
golokofu, a masadde; be s., okugolokoka, okulaliira; go s., okuluŋŋama.
okugolokosa; (edge) okukwanya; (oneself) okukotaamulukuka.
a mazima, golo kofu.
amanguago; vide okulambika.
v. (lighten), okuleega, okutega; (liquids) okusengejja, okugenekera; be strained (muscle), okumyuka.
ekisengejja, ekitaliri.
n., omukutu, omuvo, akanyigo; (difficulty) ekibamba.
n. (of sea), olubalama; (of rope) ekiba.
akasigaza.
genyi, a kitalo.
n., omugenyi, munnaggwa nga.
okutuga.
olukoba.
be, okusituka.
amagezi, olukwe.
essubi ly'eŋŋaano; (for drinking through) ekituntugulu, oluseke.
okukyama, okuwaba, okubula.
omugga; (of people) vide okusombojja.
olubu, oluguudo.
amaanyi, endasi.
v.tr., okuleega, okutalika, okutege, okugolola; (logs) okulambiikiriza, okulannama; s. out for, okukunuukiriza.
Mugaba, Obubonero bw’okugolola (striae) buba bwa bulijjo, tebulina bulabe, era butera okuba obw’olubeerera obuva ku kugolola amangu olususu ng’oli lubuto, mu myaka gy’obuvubuka, okugejja oba okuzimba omubiri, nga butera okulabika ku lubuto, amabeere, ebisambi, n’enkwaso.
olunnyo.
okusasira; be strewn about, okufumbika.
kambwe, a maanyi.
v.., okutanda; take long s., okunyabnyuuka.
n., oluyombo, empaka, oluyoo gaano, olutalo.
okukuba, okubaalinga, okukoona. s. a light, okukoleeza ekibiriiti. s. dead, okutirimbula. s. a tent, okusimbula eweema,
n., ewuzi, ekyayi; (of harp) akalere, akatomyo; (of people) olukalala, omuyeeye.
v., okutunga.
a maanyi.
n., akayuuyo, ekipaapi, omutanda.
v.i. (undress), okwambula engoye.
v.tr. (harkcloth tree), okusubula, okuyimbula; (leaves) okumenyeza; (skin) okuyubula; (thatch) okusereekulula; (grain of maize) okukongola; (rib of plantain leaf) okuyubuluza.
n., ekiwuuga; (weal) omuzizi.
a lubombwe, a luyina, a magabo.
omuvubuka.
okulwana, okufuba, okuwakana.
v., okuweeweeta.
okubaalabaala, okutaalataala, okwesiira, okulemba.
a maanyi, gumu, ka; (of flavour) ka, vide lukalabule.
ekigo.
ddala, nnyo.
ekibalangulo.
n., olutalo.