okuzikiriza, okutta ensi.
v., okukuba dwiro; (bore hole) okuwummula.
e- plur. amalenzi (li/ma) fine strapping lad. cf. omulenzi.
v.i., okukula.
n., eky'okunywa; strong d., ekitamiiza, omwenge.
okukyama, okuwunjuka, okuwaya,
v., okunywa; d. with sucking sound, okuwuuta, okusolobeza; vide,
obukyamu.
e- plur. amaliba (li /ma) skin; hide; cover (of a book or magazine). Lugaba yabuggyako eddiba. [t dawned. Dawn came, lit. God took the skin/covering off of (day, daytime, implied by -bu- = obudde). okufuna ekigulira Magala eddiba, to make money, get some money, get something profitable. Bwe batusiba mu ddiba erimu tuliyuza. We just do not get along. We are mutually incompatible, lit. if they tie us in one skin we will tear it open (an almost hopeless feat), cf. ^akaliba, ekiriba.
amagezi, olukwe.
omunywi; (drunkard) omutamiivu.
e- plur. amalibu (1 i/m a) gap; breach. Omwana ow'amalibu agema enkuba. (prov.) A child with teeth missing prevents rain (from falling). Ow'amalibu akiina ow'engereka. (prov.) The person with missing teeth derides the person who has teeth which overlap. The pot calls the kettle black.
Ssitaani.
v., okutonnya, okukamuka, okukenenuka.
okusala amagezi, okuteesa, okuwatanya, okujuba.
v., okugoba, okubinga, okusagala; (out) okugobamu; (into) okugobera mu. . (motorcar) okuvuga mmotbka.
e- (n/n) a variety of kikooyi, i.e., a long piece of cloth worn under the busuuti by Baganda women.
okuwaayo.
v., okugeregeza; (talk foolishly) . okubuyabuya.
e- (n/n) motorcycle.
obwesigwa.
n., obukubakuba.
e- (li/ma) cooked plantains, matooke which have been cooked to a turn, omufumbi w'eddigobe, wife.
okusikaasikanya, okukavvula, okugajambula, okubwe bwena, okukaanyuula, okukenyula, okumunkula, okumunkunya, okusontera.
v., okuwandaggirira, okutonnyerera, okunyenye ggera.
be, okwegendereza, okw erembereza.
eŋŋamira.
e- (n/n or li/ma) [Sto., Ar.~] religion. cf. munnaddiini.
omusulo, ssuulwe.
n., enjuki ensajja; (termites) enswa; (lazy person) omugayaavu. droop, v.i. (of plants), okuyongetuka.
e- (n/n) Dai a buzzard, uopiey.
nnagante.
n., ettondo, akatiriginya.
e- plur. amaliiro (li/ma) dining room; dance floor; floor of the Assembly, okusala eddiiro, to change one's affiliation, switch one's allegiance, join the opposition. cf. lya, liira.
a ntomo, gezi.
v.i., okugwa, okusumattuka, okusolokka, okunogoka (fruit).
e- plur. amalimbo (li/ma) big lie; great deceit, cf. limba.
ekyombo.
v.tr., okusumattula, okuta, okuwaatula.
e- plur. amalimbwe (li/ma) excrement of birds (in larger amounts than is expressed by kaiimbwe, q.v.).
assitaani.
obulingo.
e- plur. amalimu (1 i/m a) big job, great work, large undertaking, eddimu ssemalimu, enormous job, huge undertaking. cf. omulimu.
ekifaananyi.
entumbi.
e- no plur. (li/ma) soil, earth, ground, cf. lima.
olulimi, enjogera.
ekyeya, ekyanda.
e- (li/ma) hem or seam (of a garment); kind of xylophone/dulcimer (but in this case usually plur., amadinda, q.v.). cf. obudinda.
alimansi.
eggana, ekisibo.
e- (li/ma) ambatch tree, Herminiera elaphroxylon.
ekisembe.
v.i., okusaanawo, okufa ama zzi.
e- plur. amalindirizi (li/ma) opportunist; hanger-on, someone who waits about to exploit any opportunity, cf. linda, lindiriza.
okuwaluka, ekiddukano, ekidumusi, oluserenguzi; have d., okuddukana, okudumuka, okuwaluka.
v.tr., okusaanya.
okufa, okutondoka, okukutuka; d. away, okuzaama; vide okubumbula, ekikutuko.
otulo.
e- plur. amalippo (li/ma) small stick (used in the game of nziga, also called zziga, q.v.). cf. lippa.
emmere; (council) olukiiko.
be, okubongoota, okuka mbagga.
ddirira, ddiza, etc. appl. form of dda, q. v.
okwawukana.
n.,eŋŋoma, sserumbeete, enga labi, engaabe, embuutu, endooda, enduubirizi, enkalaabirizi, entamiivu, entenga, ennyeenya.
e- (li/ma) [Sw-, Pers.f window, amadirisa ag'ebyuma, steel window frames.
enjawulo.
v., okukuba eŋŋoma, okutuzza.
lala.
omubala, ekikasa, omujaguzo.