-o the appl. inf. of ba, be. as a conj. because of, on account of, on account of being. Ekyo yakikola lwa kubeera mwami. He did this (= he got away with this) because he was a chief/on account of being a chief.
okubeera, okulindirira, okutwala, okusigala.
v., okubeera, okuyamba.
okubeera, oku:yamba, okuyuna, okuddukirira, okulwanirira.
v., okusseekimu, okubeera awamu.
okuba, okubeera.
kubanga, kuba, kubeera.
okubaako, okubeerako, okutuukako.
okukwana na, okubeera, okuyamba.
v., okuyamba, okubeera, okugasa.
o- noun used as adv. on tiptoe, okutambuza obunkenke, to walk on tiptoe, okubeera ku bunkenke, to be on one's toes, be ready for action. Akulira oludda olu- tambuliza Gavumenti ku bunkenke. He is the head of the party which keeps the Government on its toes (i.e., the opposition party).
okubeera olubuto; (mental) okugunja, okuyiiya.
okubeera; (persevere) okunyiikira; c. to do, okw ongera, okweyongera.
okussa ekimu, okubeera gana.
okusula, okubeera.
okubeerawo.
v., okwagala; okuyamba, okubeera.
e- (li/ma) vengeance; rancor, okuwoolera eggwanga, to take vengeance. country, nation; tribe, okubeera/mu mawanga or emitala w'amawanga, to be abroad, ggwangamujje {lit. country-come), kind of drum used to summon the people in time of danger, oluyimba Iw'eggwanga, national anthem. Ku lwa Katonda ne Ggwanga lyange, For God and my Country (the motto of Uganda). Amawanga Amagatte, the United Nations. Amawanga agali mu luganda olumu ne Bungereza, the British Commonwealth (of Nations), cf. munna- ggwanga.
a kusulamu, a kubeeramu; be h., okubeeka.
v., okuyamba, okubeera, okuyuna, okujuna, okuwaga, okwoloola; vide okusumbuusa; h. food, okubega; h. self, okwesanirira.
okubeeramu, okutuulamu.
a-: okubeera ku katuubagiro, to be tired of waiting; to be frustrated by not getting what one wants, cf. tuubagira.
okwazika; (money) okuwola; l. a hand, okuyamba, okubeera.
v., okulaba, okutunula. l. after, okulabirira. l. closely, okwekkaanya, okubeera. l. for, okunoonya, okwaza. l. hard, okwekaliriza amaaso, l. askance, okutunula ekiyumba. l. about, okumagamaga. l. down, okussa amaaso, okuwomba amaaso, okugenekera enkowe.
c- (u/'n) armpit. mu nkwawa, under the arm. okukuba enkwawa, to express joy or pleasure by beating one's sides with the upper parts of one's arms, okubeera mu nkwawa za..., to be completely under the domination of..., to be a stooge of... oku- yita mu nkwawa, to disappear, slip away.
e- (n/n) nose, ennyindo y'empiso, the eye of a needle. Nnyindo ky'ezira, omumwa tegulya. (prov.) What the nose rejects the mouth will not eat. kuseka nnyindo ya- nkolera, to laugh boisterously/uproariously, kubeera ku nnyindo, to be very near. Ebintu bye yabisibira ku nnyindo. He packed his things and left in a hurry, cf. akayindo, kinnyindwa.
okuwaliriza; (help) okuyamba, okubeera, okulyowa.
v., okubeeramu.
okukkakkanya; (assist) okubeera, okuyamba; r. oneself, okunya, okweyabya.
okubeera, okutuula, okusigala, okulindirira.
okubeera, okutuula.
okuweereza, omulimu; (help) okuyamba, obuyambi, okubeera; (worship) okusinza, okusaba.
v.i., okubeera, okusimba ama kanda, okusimba akanywa, okutuula obunkonge; (of sediments) okw esengejja.
v., okubeera, okutuula.
lit. I-have-left-it-I-have-gone-back-into-it (-ga- implies amazzi, water). Okukola kino kwe kujja okubeera ssengavuddemu ngazzeemu. To do this would be to repeat the same old mistake.
okubeera; s. a long time, okubooba.
v., okubeera, okuyamba, okudduukirira.
v., okuzibira, okubeera, okuyamba. b. out (agreement), okweyunjula.