a- plur. (li/ma) wisdom; knowledge; device, stratagem; advice; wit; skill, amagezi ga bnlijjo, common sense, everyday knowledge, omuwi w'amagezi, advisor, okusala amagezi, to devise a plan. Yasa- langa gonna (gonna here = amagezi gonna). He used every expedient. He did everything he could. Amagezi tegaba g'omu. (prov.) Wisdom/cleverness is not the monopoly of one person. Okwagala kulya amagezi. (prov.) Love benumbs (lit. eats) the senses. Love is blind. Note: the gramm. sing, eggezi (q.v.) differs in meaning from the plur. cf. -gezi, kalimagezi, olugezigezi.
homemade gun, lit. wisdom of the Baganda. See ekibundu.
okuleka, okusuula; a. a plan, okuyiwa amagezi.
amagezi; have a. for, okuyinza.
adj., a magezi.
amagezi, obukabakaba.
amagezi; (of pain) balagavu.
amagezi, obukabakaba.
okuteesa, amagezi.
okuwa amagezi, okuteeseza, okusalira amagezi.
tegeevu, a magezi, angu.
kabakaba, a magezi.
obukabakaba, amagezi.
tegeevu, a magezi, kabakaba.
nyirivu, tukuvu; (intelligence) b magezi; (joyful) sanyufu.
o- (bu/-) old age; relig. Protestant ministry. Obukadde magezi. (prov.) Old age is wisdom, cf. -kadde.
amagezi.
a magezi, kalangafu; be c., okukalanguka.
amagezi; the capacity of this bucket is two gallons, endobo eno ejjula ggalani bbiri,
gezi, a magezi, tegeevu, jagujagu; vide kagezi munnyo, nnakinku.
amagezi, obugezi, obuka bakaba, obukalabakalaba.
okusala amagezi.
v., okuwa amagezi, okusalira amagezi.
adj., kabakaba, a magezi.
n., amagezi, obukabakaba.
v., okuteesa, okufumii tiriza, okusala amagezi.
n., ekifaananyi; amagezi.
v. (plan), okusalk bmagezi.
amagezi, olukwe.
okusala amagezi, okuteesa, okuwatanya, okujuba.
amagezi.
amaanyi, amagezi.
a maanyi, a magezi.
a magezi, tegeevu.
amagezi; a g., kagezimunnyo, nnakinku.
a magezi
ekirowoozo, amagezi.
si aa magezi.
gezi, a magezi.
amagezi.
amagezi.
amagezi; (news) amagambo, ebifaayo.
ama- gezi.
e- (ki/bi) crude, homemade gun. Also called magezigabaganda, q.v. cf. emmundu.
amagezi, okumanya, okutegeera.
amagezi
o- no plur. (Iu/n) cunning, shrewdness, cf. -gezi, amagezi.
o- with the -a of rel. superficial, lacking profundity. Amagezi g'alina ga lunguuba. He is stupid.
o- (lu/n) with the -a of rel. thin, slender, obupapula obw'oluwewere, thin papers. Amagezi ge ga luwewere. He is stupid.
o- plur. empombo (lu/n) a young leaf of the banana plant which, after being softened by exposure to the sun, is used in cooking vegetable sauces. The sauce is inserted into about four layers of empombo and then steamed in the pot along with the main food dishes. Amagezi luwombo, bwe luyulika ng'osala olulala. (prov.) Wisdom is a luwombo; when it gets torn you can always cut another one. If one method fails, a wise person will adopt an alternative solution. oluwombo okulufumitamu akati, lit. to pierce a luwombo with a stick, i.e., throw cold water on someone's plans, ideas, etc. cf. ekiwombo.
one who given, omuwi w'amagezi, adviser, omuwi w'omusolo, taxpayer, cf. I wa.
e- (n/n) mongoose, okusalira omuntu ag'enkolwa, to deceive/trick/out-smart a person (amagezi is implied before ag'). cf. akakolwa.
e- (n/n) thirst, fig. burning desire, ennyonta y'amagezi, thirst for knowledge. Ennyonta ennuma nnyo. I am very thirsty. cf. omuyonta.
e- (n/n) kind of termite. Amagezi ntakke, ekula y'ebuuka. (prov.) Wisdom is like a ntakke, it grows and flies away. Wisdom grows in a person and is of more and more use to its owner, magezi ntakke, a very clever person.
obufirosoofo, firosofia, amagezi.
n., ekifaananyi, okuteesa, amagezi.
v., okuteesa, okusala amagezi, okwejuba, okuwatanya; (conspire) okwekoba.
gezi, a magezi.
angu, a mbiro; be q., okw anguwa; (intelligent) gezi, kabakaba, labufu; be q., okuba n'amagezi; (living) lamu.
a magezi.
n. (intellect), amagezi; (cause) ensonga; vide okuvunaana.
a magezi, nsonga.
gezi, tegeevu, a magezi.
amagezi, obutegeevu.
magezi.
n., okuteesa, amagezi.
a magezi, yigirize.
n., amagezi; (meaning) amakulu, ensa.
gezi, a magezi, jagujagu.
obwogi; (cleverness) amagezi; (s. in finding) obuzuuzi. shatter, okumenyaamenya; be shattered, okumenyekamenyeka.