teenager, lit. young blood, cf. omusaayi, -to.
omusambi w'omupiira, football player. cf. samba.
severe malnutrition in infants and children.
lit. it makes the table (mmeeza) pleasing (sanyusa).
omusango.
okuggyako omusango, okusonyiwa; be acquitted, okusinga omusango, okwejjeerera.
okusala omusango.
omusango, ensonga.
omusana, nnakasiki (infantile), obusonko.
eggemo, omusagga, ekikomo, empogo.
omusana.
omusabi.
burst open; snap; crack (as of glass); break, break off; break open. Omusana gubanduse. The sun is very hot. Yabanduka enseko. He burst out laughing. Olugoye lwe lubanduse mu nkwawa. Her dress has split open under the arm.
omusabi, omusabirizi, omupeekerezi, kacoolo.
e- plur. (ki/bi) fertilizers). cf. gimuka, gimusa.
very wealthy person. as an invar, adj. very rich, wealthy, omusajja bijooto, a very rich man.
adj. big, strong, powerful, omusajja binyweera, a strong powerful man.
akasubi; (of knife) omusa, ekikolokonda.
omusaayi. blood brotherhood, omukago. blood brother, omunywanyi. blood pudding, kafecce.
a musaayi; kambwe.
ettabi, omusanvu.
omugole omusajja.
muganda, ow'oluganda; (of a sister) mwannyina; (younger b.) omwana wattu; b.inlaw, omuko, mukoddomi, mulamu, musangi.
o- (bu/-) mold; mildew; fungus, omusajja omukadde bukuku, an extremely old man, a man hoary with age. cf. kukula.
o- (bu/-) medical science, medicine. obusawo bw'ebisolo, veterinary science, cf. omusawo, ensawo; sawula.
o- adv. tightly, firmly, closely; rigidly, strictly, okukuuma obutiribiri, to guard closely, okukuuma essaawa obutiribiri, to be absolutely punctual. Omusawo omulwadde amukuuma butiribiri. The doctor is keeping a close watch over the patient.
I don't, si musango, si kigambo, sifaayo.
ensonga, omusango; vide olufuubanja, oluyeeke, nnamunkukuulu; (box) essanduuku, ebbweta.
ensonga; (at law) omusango.
wild, ensaali; c. tree, musaali.
omubeezi, omusanyusa.
okuzza omusango; (entrust to) okukwasa, okusigira.
n.t ekigambo, omusango, ensonga; vide ttembere.
okusala omusango, okusinga;
v., okusalira omusango, okulumiriza.
n., omusaalaba.
okukomerera kumusaalaba.
omusana, emisana.
amateeka e kkumi aga Mmusa.
omusawo, ddekitaali, ddokita.
n., omusango.
v., okusalira omusango.
ekiddukano ky'omusaayi,
okuwanga, okuyimusa; (honour) okugulumiza.
an aggressive man.
bi ; do e., okwonoona, okusobya, okuzzi omusango; speak e. of, okulonkoma, okuvuma.
okusonyiwa, okuwonya omusango.
omusango, ensonga, ekyonoono; relapse by one's own f., okwettula; find f., okuyomba, okujuuka, okujuukirira.
n. (wages), empeera, omusaala; (f. before case) empaabi, enkanamu; (after hearing) ebitebe; pay fees for, okuweerera.
omusajja, omuntu; (my companion) munnonge; (f. countryman) bw'oluganda; vide nna.
legs); distribute widely. Tongaayuulirako mimwa! Don't give me any of your talk, lit. spread your lips to me! Bakigaayudde ng'enkoko eriibwa abantu omusanvu. (prov.) lit. They distributed it like the chicken which is eaten by seven people. (Said when the provisions of food or beer are insufficient for the guests). cf. olugaayu.
e- (li/ma) partly ripened fruit of the muwafu or the musaali tree. Lukuba eggu ne luleka omuzima. (Death, olumbe) strikes the young fruit and leaves the ripe fruit (untouched). This saying refers to one who dies at a very young age.
nzigye) v.tr. take; take away/ off/out, etc. (The enclitics -ko, -mu, -wo are frequently suffixed to ggya, performing a role analogous to that of the adverbs following take, i.e., away, off, etc.). Ggyawo ekitanda. fake the bed away.. Ggyako ekikopo. Take the cup off (e.g., of the table), okuggyako, except, excepting, okuggya ku mabeere, to wean, okuggya omwoyo ku kintu, to neglect/forget something. okuggya akagere, to start walking, try one's first steps, okuggya obutiko, to pick mushrooms, okuggyawo omusango, to dismiss a case (at law). Kyanzigya enviiri ku mutwe okulaba nga... It made the hair stand up on my head to see that... Ebigambo bye yayogera byamuggya n'amaziga mu ki- wanga. The things which he said made her cry, lit. took tears from her skull. Temuggya okwo, mugende mu maaso. Don't stop there, go on. Keep up the good work.
gimusa (-gimusizza) v.tr. caus. make fertile, fertilize; cause to grow well, ebigimusa, fertilizers. cf. -gimu, -gimufu, obugimu, ekigimusa.
okuwa, okugaba, okutonera, okuweereza. g. birth to, okuzaala. g. place to, okusegulira. g. up, okuleka, okuta. g. oneself up, okwewaayo. g. ear to, okutega amatu, okuwulira. g. out, tr., okulanga, okubuulira. g. judgment, okusala omusango. be much given to, okuweebwa jjaliri.
n., omusaayi.
a musaayi.
okulamusa, okubuuza.
often with a pejorative force. No nouns are inherently of the gu/ga class, omusajja, man; ogusajja, huge hulk of a man, giant, ekintu, thing, oguntu, huge clumsy thing. Since many hundreds of nouns may be shifted to the gu/ga them all in a dictionary.
n., omusaale, omukulembezi.
omusango, ekibi.
alina omusango, asingibbwa omusango; look g., okweryanya.
n., empeera, omusaala.
it is, si musango, si ki gambo.
omusango.
majwajwa, omusaazi, omubuya buya, nnakapanka.
v., okusala omusango, okulamula; j. unfairly, okusaliriza omusango.
okuweesa obutuukirivu, okuggyako omusango; j. oneself, okwewolereza.
a- (ka/bu) sign, indication; symbol; signal; seal; mark; point, grade, akabonero ak'omusaalaba, the sign of the cross, akabonero ak'emikono, gesture of the hands. cf. bona.
a- (ka/bu) small package; calf of the leg. akalegete k'omusajja, a short, stocky man.