lit. one who is stopped up. muzibe w'amaaso, blind person, muzibe w'amatu, deaf person. cf. ziba.
eky'omuzizo, ekigwagwa.
eky'omuzizo, ekivve.
ekifaananyi, omuzimu.
omulamuzi.
ensalo, embibi, enkingi, omuzibo; (of mat) olusandaggo; (of cloth) olukugiro.
omuzimbi.
o- (bu/-) judgeship; justice, cf. lamula, omulamuzi.
o- (bu/-) bravery, courage, cf. -zira, omuzira.
omuzinga.
omuzira.
n, ennamuziga, enkata.
be, okujolonga, okugayirira, okunuga, vide omuzizizizi.
omusiru, omuzibe w'omumwa, kasiru; become d., okusiriwala, okuziba emimwa.
amasavu, omuzigo, amafuta; roll of f., ekitogi.
ekyayi; (hemp) obugoogwa, kansambwe, kifuula, oluvunvu, olubeera, omuzimbandegeya, ensinga.
a muzizo.
ekitindiro, emikwero, omugala, lukangaga, olunnyo; (of house) omusekese; (of door) omuzigo.
omuzira.
a muzira.
e bbinikiro, omuzindaalo.
etc.; entertain at, etc. Yatugemu- lira mu nnyumba ye empya. He entertained us in his new house. cf. omugemuzi.
e- (li/ma) partly ripened fruit of the muwafu or the musaali tree. Lukuba eggu ne luleka omuzima. (Death, olumbe) strikes the young fruit and leaves the ripe fruit (untouched). This saying refers to one who dies at a very young age.
omuzimu; Holy Ghost, Omwo yo Omutukuvu, Mwoyo Mutuukirivu.
amafuta, omuzigo.
emmundu, omuzinga; g. barrel, omudumu; g. cap, ffataaki.
n., omuzira.
omuzira.
omuzinga.
ennamuziga.
si b mateeka, a muzizo.
a muzizo.
n., omulamuzi, omukubirizi w'emisango.
cause to squeeze, etc. cf. ekikamulo; kama.
adj. excellent, first-rate, omuyimbi kayingo, a very talented singer, omuzinyi kayingo, a great dancer, omusambi w'omupiira kayingo, an outstanding football player, cf. yinga.
a- (ka/bu) dim. o/^omuzigo, butter, q.v. kusiiga kazigo ku maaso, to lie using soothing/jdeasing words, to sweet-talk, lit. to rub butter on the face, kiiha akalimu akazigo, to be rude/insolent.
a- (ka/bu) dim. of%omuzigo, doorway, q.v. small doorway; small rented room/apartment; small opening/gap (e.g., between teeth).
a- (ka/bu) evil spirit; circular wind, whirlwind (caused by a spirit), cf. omuzimu.
e- (ki/bi) shock; terror; terrifying event; something appalling, akabenje ak'ekikangabwa, a shocking accident, kukuba kikangabwa, to shock, terrify. Ekikangabwa tekimanya muzira. (prov.) A terrifying event does not recognize a hero, i.e., it elicits the same response from brave men and cowards.
e- also kinywebwa (ki/bi) peanut, groundnut, omuzigo gw'ebinyeebwa, peanut butter.
e- (ki/bi) oil; ointment; lotion. cf. 2ziga, lomuzigo.
e- adv. with a contemptuous look, contemptuously, mockingly, kutunuu- lira kiziimuziimu, to look askance at, look at with contempt/raised eyebrows, cf. ziitnuula.
e- (ki/bi) dust devil, whirlwind. cf. omuzimu.
adj. expert, accomplished, outstanding, omuzinnyi kkungwa, a great dancer, omulimba kkungwa, an inveterate liar.
the world of the dead, kuggya kkuzimu, to rescue from dire straits; to save from death/ great illness, cf. omuzimu.
e- (ki/bi) fear, fright, alarm, dread. Ekyekango tekimanya muzira. Even a hero or brave man is subject to fear, lit. Fright does not know a hero.- cf. kanga, -ekanga.
to bargain on a price. cf. -lamule, -lamuzi, obulamuzi, eddamula, omulamuzi, nnamula.
ekitongole ekiramuzi, judicial department, cf. lamula.
ekikoola, eddagala; (of plantains) olulagala, omukumbu; (dried) essanja; (of book) olupapula, omuko; l. bud, omuziŋŋoonyo, omubumbu.
ekisiki, ekkokko, embiru, omuziziko.
ekitole, ekiwumi; l. sum, omuzindo.
omulamuzi.
omuzimbi, ffundi w'amayinja.
omuzigiti.
e- (n/n) [Lunyankole ] empomero y'omuzigo, lump of butter.
o- (mu/mi) moon; month, omwezi omuto, the new moon, okulwala omwezi, to be in a menstruation period, omwezi omukazi (- ttoggo, q.v.), the rainy season between February and June, lit. the feminine month, omwezi omusajja (= ddumbi, q.v.), the rainy season between August and November. The Luganda names of the months are: Gatonnya, January; Mukutulansanja, February;. Mukulukusabitungolungo, March; Mugulansigo, April; Muzigo, May; Ssebaaseka, June; Kasambula, July; Mwaka musajja, Muwakanya, August; Mutunda, September; Kafuumuulampawu, October; Museenene, November; Ntenvu, December.
etc. okunaabira mu maaso, to wash one's hands of. Mw. Katende muzibu, mwannyina amunaabidde mu maaso, era amugobye. Mr. Katende is a harsh person; he has washed his hands of his sister and has sent her away. Balina emyenge egya buli kika ne batuuka n'okuginaabiramu ebigere. They have beers of every type in great abundance, lit. they even wash their feet in it.
e- (n/n) kind of barkcloth tree.
adj. fearless, bold, courageous, heroic, omuzira nnamige, a heroic person.
disastrous, totally destructive. olutalo nnamuzisa, a disastrous war. eby'okulwanyisa binnamuzisa, nuclear armaments, atomic weapons, yegu nnamuzisa, Asian flu. ebisolo nnamuzisa, deadly animals, nnamuzisa w'obufumbo, destroyer of marriage, cf. zika, omuzisa.
e- (n/n) game played with hoop and sticks; wheel; tire. cf. nnamuziga, ezziga.
e- (n/n) fruit of the muziru tree, q.v.
n., omuziŋŋamu.
ennyonyi muzinge.
okusobera; be perplexed, okusoberwa, okulemwa, okubuusabuusa, okubutaabuta, okutuula muzingeteese.
omuzigo gw'enviiri.
omulamuzi, omusazi.
n., omuzingo; (cloth) ejjoola.
n., ekikolo, olusika, omuzi; r. of plantain, enkolo.