e- (n/n) seed of the empafu fruit used as a spinning top. okubonga enje, to spin nje.
e- (n/n) weak, lazy person.
e- (n/n) trouble, difficulty, problem.
e- (n/n) edge; brink; limit; shore; outskirts, cf. omwegooyego; omuleboolebo, endeboolebo.
e- (n/n) kind of barkcloth tree.
e- plur. of olweyo, q.v.
ebiddirira akabenje.
kalonda, majenjeeke; as conj., kale.
mmambagizizza) v.i. interrupt; interfere; inject oneself into a discussion.
e-: kulaba biyenjeeze, to see poorly (esp. because of illness).
mmonze) v.tr. cause to whirl around, spin, okubonga enje, to spin nje (a game flayed with the seeds of mpafu fruit).
enjegoyego, olubalama, ama bbali.
o- adv. like a grasshopper. Omubbi awenjebwa buseenene. The thief is being hunted everywhere, lit. like a grasshopper, cf. enseenene.
o- (bu/-) gray spots (on fowls ).
okuwaayiriza, okulyolyoma, okuseketta, okukonjera.
n., ddongobulaaya, ekimma nje, ssbmenti.
ennyenje.
akanyeenyenkule, ejjanzi, ejjenje, ennyaanyaagize.
entuuko, akabenje, akeediimo.
omugo, amabbaii, olubuubuuto, enjegoyego, omuleboolebo; (of cloth) olukugiro ; (sharpness) obwogi, olukulukumbi; be set on e., okunyenyeera.
v., okuseeyeeya, okuyenjeera, okubbulukuka, okutengejja.
n., omuzannyo; vide mweso, embirigo, enje, enziga; make g. of, okukiina, okuduula, okusekerera.
obuteefu, obukkakkamu, e ggonjebwa.
e- usually sing, (li/ma) meekness, humbleness; courtesy, politeness, 2 kindness; gentleness, ow'eggonjebwa, a polite/respectful person.
okuseeyeeya, okuyenjeera.
sanyufu, assanyu; be h., okusanyuka, okwesiima; h.go-lucky, nnakigwanizi, sserulyamayenje.
vide byenjeze, okulebetterera, okusabuliza, okuvulungutana.
okuyingiza munda; (surgically) okukuba empiso.
e- plur. amayenje (li/ma) kind of large edible cricket. Kwali kumenya mu jjenje kkalu. It was extremely easy to do, lit. breaking into a dry cricket, cf. Sserulya-mayenje.
commonplace. Okwediima kaakano kwa jjenjeero mu nsi. Strikes are now a common occurrence in the country.
okubuuka. j. about, okukejja; okwekandagga, okwekanga. j. for joy, okujaganya, okusamba muyenje. j. up, okuwawamuka.
a- (ka/bu) accident; misfortune, ebis eera eby'akabenje, period of emergency, kugwa ku kabenje ka mmotoka, to be involved in an automobile accident, kwabula kabenje, to miss being involved in an accident; to come out of an accident unscathed.
a- var. of akajenjegule, q.v. See also jegulwa.
a-: eby'akajenjegule, false statements; nonsense; trivia, okwogera eby'akajenjegule, to make false statements, speak foolishly.
e- (ki/bi) shock; terror; terrifying event; something appalling, akabenje ak'ekikangabwa, a shocking accident, kukuba kikangabwa, to shock, terrify. Ekikangabwa tekimanya muzira. (prov.) A terrifying event does not recognize a hero, i.e., it elicits the same response from brave men and cowards.
e- (ki/bi) time; period of time, ekiseera ekinene, a long time, ebiseera eby'eddembe, leisure time, ebiseera eby'omu maaso, the future, abakozi ab'eki- seera, temporary employees, gavumenti ey'ekiseera, provisional government, ebiseera eby'akabenje, period of emergency, okukuuma ebiseera, to be on time, okumala ebiseera, to waste time. cf. akaseera.
e- (li/ma) large needle; injection, inoculation, okukuba ekkato, to inoculate. cf. olukato.
cut up; peel (e.g., matooke); block up (a hole), okwekonjera amatooke, to peel matooke for oneself.
cf. omukonjezi.
yongobevu; vide enjeejeebe; be l., okugajaba, okuyongobera.
kadagado, majenjeeke.
o- (lu/n) large leaf on which tops (enje) are spun. cf. bonga.
o- no plur. (lu/n) large number, multitude, crowd, olufulubenje lw'ebi- buuzo, a large number of questions, olufulu- benje lw'abaana, a great many children.
o- (lu/n) awl, sharp puncturing instrument; pointed instrument resembling a needle used in weaving baskets; injection, inoculation, okutuula ku nkato, to be in a very difficult situation, cf. ekkato.
o- plur. enjeyo (lu/n) broom; brush, cf. lyera.
a- adv. loosely; slackly, oku- siba amajenjeeke, to tie loosely, cf. jenjeeka.
a- plur. of ejjenje, q.v.
a-: enkoko ey'amayenje, speckled fowl.
nnaku, obunaku, obuswege, akabenje, obulwa, emberebezi, entata, obwowe.
e- (n/n) needle; injection, eddagala ly'empiso, medicine which is administered by injection, kukuba mpiso, to inject with with a needle; fig. to bribe, cf. obuyiso, eggwiso, akayiso.
o- (mu/mi) limit; edge; brink; confines, cf. enjegooyego.
e- (n/n) border, edge, okuba ku ndeboolebo y'oku..., to be on the point of, be about to... cf. omuleboolebo, enjegoo- yego.
e- plur. of olwoka, q.v. (lu/n) internal pains, enjoka z'ebigalanga, dyspepsia, dyspeptic pains, enjoka za kakenge, throbbing abdominal pain, enjoka ensaa- nuusi, colic, enjoka ensajja, enjoka z'omusaayi, gonorrhea, enjoka z'okutuula, entail ^'ebv.'er'j, diarrhea, dysentery, enjoka z'eddumi, pains before and after menstruation, periodic cramps, enjoka za kawammansi, pains after childbirth, enjoka enjeru, tapeworm, enjoka eza nnatnumwa, roundworm, omwana w'omu njoka ze, her very own child, the child of her flesh. cf. ekyoka, omuyoka.
e- (n/n) cockroach. Nnyenje tefa mukka. (prov.) The cockroach does not die from smoke (caused by the fire).
ngi lukulubenje; vide nfaafa.
a lubeerera, a nkalakka lira; vide bwanda, ekimmanje.
ebisiba, enjegere.
lebevu, langa vvu, jenjeevu; (lazy) gayaavu; get s., okulebera, okulangaala, okujenjeba, okuddirira, okukennemba.
okulebeza, okuddiriza, okujenjeeka.
a mayenje, a bujagijagi.
v.i., okuzunga, okutagatta, okujenjeera, okutagalimba.
v.i., okuzunga, okwenjeera, okuyuuguuma; v.tr., okuwuuba, okunyeenya.
kabootongo; vide kabere benje, ebikaata, ebiwuukirizi, akabaata, kacuucuuke, ekikindu, oluko nvuba, amaga, amakajja, amawe nange, embaluka, embeteza, empindu, omunnyu, enkana, ensalika, e nnungu. syringe, n., ekitiiriiso.
okujenjeeka.
shed, okukaaba amaziga; vide ebiyenjeeze, ebiyengeyenge.
okusumulula munjegere.
ebbali, enjegoyego.
nafu; become w., okuyenje buka, okuyongobera, okunafuwa, okujenjeba, okugangatika, okuyeba.
mpenze) v.tr. search for, look for; search in; inspect carefully. Omubbi awenjebwa buseenene. The thief is being hunted everywhere, lit. like a grasshopper.